Vrijeme ilirskog preporoda

Karlovac doživljava veliki gospodarski i kulturni uspon: god. 1838. osnovana je Narodna čitaonica (Ilirskog čitanja društvo), a 1858. god. Prvo hrvatsko pjevačko društvo "Zora". U to vrijeme učitelj glazbe i gradski orguljaš postaje Oton Hauska. Rođen u Češkoj, dolazi u Karlovac 1826. kao sedamnaestogodišnji mladić i preko 40 godina djeluje kao glavna glazbena ličnost grada. On je, kao ranije Zihak, bio izuzetno svestrani glazbenik. Podučavao je pjevanje, violinu i puhačke instrumente, osnovao dječački crkveni zbor, muški zbor, amaterski orkestar, te je bio kapelnik Gradske glazbe i zborovođa Prvog hrvatskog pjevačkog društva "Zora". Bavio se i skladanjem, a najpoznatije njegovo djelo su Varijacije za klarinet i orkestar na Vukotinović-Gajevu davoriju Nek se hrusti šaka mala.

Jeste li znali? Godine 1856. u Zagrebu je održan svečani koncert u čast 100. obljetnice Mozartova rođenja. Ovim je koncertom ravnao gost dirigent iz Karlovca - Oton Hauska!

Jeste li znali? Je li ikada neki glazbenik bio predstavnik Hrvatskog sabora? Da, bio je to izvrstan klarinetist Dragutin pl. Klobučarić, inače prvi predsjednik Narodne čitaonice u Karlovcu. Njega je izabrao Hrvatski sabor kao predstvanika za zajednički sabor u Požunu (Bratislava) 1839. god. Osim rječima - energično se suprostavio mađarizaciji- založio se za Hrvatsku i glazbom. Na velikom koncertu Glazbenog društva u Požunu izveo je- s orkestrom od 118 glazbenika- Hauskine Varijacije za klarinet i orkestar. Oduševljena publika tražila je aplauzom da se Klobučarić sedam puta pojavi na pozornici.

Jeste li znali? Poznati karlovački slikar Vjekoslav Karas (1821.-1858.) učio je u Rimu osim slikarstva i pjevanje, glazbenu teoriju, flautu i gitaru. U Karlovcu je osnovao i vodio manji pjevački zbor za kojeg je skladao preko trideset skladbi. Njegova slika Rimljanka s lutnjom inspirirala je nastanak simbola Glazbene škole.