• USKORO

GLAZBENA ŠKOLA KARLOVAC NUDI IZVRSNOST GLAZBENOG OBRAZOVANJA U ZAJEDNICI

-

        

Glazbeno obrazovanje smanjeno je gotovo na minimum u školama diljem svijeta, kako bi ostali predmeti mogli imati veću satnicu, ali i zbog sve lošijeg financiranja. U današnje se doba prilika za učenjem sviranja instrumenta više smatra luksuzom nego nužnim dijelom obrazovanja.

„Unatoč pretpostavkama da glazba pozitivno utječe na kogniciju, glazba nestaje iz školskih kurikuluma”, kaže dr. Arthur JASCHKE sa Sveučilišta u Amsterdamu, koji je vodio studiju sa svojim kolegama dr. Henkjanom HONINGOM i dr. Erikom SCHERDEROM. „Ovo nas je potaknulo da pokrenemo dugoročno istraživanje o mogućim učincima glazbenog obrazovanja na kognitivne vještine koje bi mogle biti temelj akademske uspješnosti.”

  • Istraživači su proveli studiju nad 147 djece u nekoliko nizozemskih škola, koristeći se glazbenom metodom koju je razvilo Ministarstvo istraživanja i obrazovanja u Nizozemskoj sa stručnim centrom za umjetničko obrazovanje.

Sve su škole slijedile redoviti školski kurikulum, a neke su omogućile dodatne sate glazbenih ili likovnih umjetnosti. Na ovim su satovima djeca ujedno dobila teorijske i praktične lekcije.

Nakon dvije i pol godine procijenjen je akademski uspjeh djece kao i razne kognitivne vještine, uključujući planiranje, zadržavanje i vještine pamćenja.

Istraživači su otkrili da djeca koja su išla na satove glazbenoga pokazuju značajno kognitivno poboljšanje za razliku od djece koja nisu imala glazbeno obrazovanje. Satovi likovnih umjetnosti također su polučili pozitivne učinke kod djece: učenici koje su poučavali likovnoj umjetnosti imali su uvelike poboljšano vizualno i prostorno kratkoročno pamćenje u usporedbi s učenicima bez likovnog obrazovanja.

„Djeca koja imaju glazbeno obrazovanje imaju bolje jezično razumijevanje i sposobnost planiranja, organiziranja i završavanja zadataka, kao i bolji akademski uspjeh”, kaže dr. Jaschke. „Ovo upućuje na to da kognitivne vještine koje se razvijaju tijekom satova glazbenog mogu utjecati na kognitivne vještine u potpuno nepovezanim predmetima, što vodi do boljeg akademskog uspjeha.”

Istraživači se nadaju da će njihov rad pridonijeti isticanju važnosti glazbene i likovne umjetnosti u ljudskoj kulturi i kognitivnom razvoju.

„Glazbeno i likovno obrazovanje trebalo bi biti dostupno u svim nizozemskim osnovnim školama do 2020. godine”, kaže dr. Jaschke. „Ali s obzirom na naše rezultate, nadamo se da će ova studija potaknuti nadležne da ponovno uvedu glazbenu i likovnu umjetnost i drugdje u svijetu.”